Pre izdavanja digitalne imovine izdavalac može sačiniti beli papir koji sadrži sve neophodne podatke koji omogućavaju potencijalnim investitorima da donesu odluku o investiranju u konkretnu digitalnu imovinu.

Beli papir je dokument koji u sebi mora sadržati sve informacije o izdvaocu i incijalnoj ponudi koja omogućava svim potencijalnim kupcima ili investitorima da donesu informisanu odluku koja se odnosi na ulaganje u digitalnu imovinu. Zakon o digitalnoj imovini izričito navodi da informacije navedene u belom papiru moraju biti sažete, pregledne i razumljive i moraju biti prikazane na način koji omogućava njihovu jednostavnu analizu. Zakonodavac je propisao da beli papir pored drugih obaveznih elemnata obavezno mora da sadrži i detaljan opis tehničkih procedura na osnovu kojih se vrši izdavanje digitalne imovine kao i detaljan opis procedura i tehnologije koje se primenjuju radi očuvanja sigurnosti novčanih sredstava prikupljenih putem inicijalne ponude.

Beli papir  pored drugih obaveznih elemenata  takođe mora da sadrži navode da Republika Srbija, Narodna banka Srbije, kao ni drugi nadležni organi i organi javne vlasti, ne snose odgovornost ni za koju eventualnu štetu i/ili gubitke koje investitori i/ili treća lica pretrpe u vezi sa ulaganjem u virtuelnu valutu koja se izdaje.

Iako je sačinjavanje belog papira u tekstu Zakona o digitalnoj imovini predstavljeno kao neobavezna radnja, izdavalac može oglašavati inicijanlu ponudu digitalne imovine za koju nije odobren beli papir od strane nadležnog nadzornog organa samo u određenim slučajevima. Inicijalna ponuda digitalne imovine se može oglašavati bez prethodno odobrenog belog papira samo ukoliko je: upućena manjem broju od 20 lica, broj digitalnih tokena koji se izdaje ne prelazi 20, ukupna vrednost digitalne imovine tokom perioda od 12 meseci ne prelazi 100.000,00 EUR i ako je inicijalna ponuda upućena investitorima koji ulažu u vrednosti od najmanje 50.000,00 EUR po investitoru. Iz navedenog je lako zaključiti da je za očekivati da će sačinjavanje belog papira u praksi češće biti obaveza izdavaoca nego mogućnost.

U skladu sa članom 20. Zakona o Digitalnoj Imovini beli papir obavezno mora da sadrži sledeće podatke i informacije: podatke o izdavaocu, detaljan opis razloga za inicijalnu ponudu i namene sredstava prikupljenih inicijalnom ponudom, podatke o digitalnoj imovini koja se nudi, detaljan opis uslova inicijalne ponude, opis rizika, detaljan opis tehničkih procedura na osnovu kojih se izdavanje vrši, detaljan opis procedura i tehnologije koji se primenjuju radi očuvanja sigurnosti, opis procedura koje obezbeđuju ispunjenje obaveza u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorizma, primenjive propise i nadležnost sudova, izjave odgovornih lica.

Bližu sadržinu i dodatne elemente belog papira propisuje nadzorni organ, Narodna Banka Srbije za digitalne valute, odnosno Komisija za hartije od vrednosti za digitalne tokene. I jedan i drugi nadzorni organ su doneli podzakonske akte koji se odnose na beli papir i njegovu sadržinu, te je ovim aktima bliže određena sadržina belog papira i dokumentacije koja se podnosi uz zahtev za odobrenje istog. Komisija za hartije od vrednosti je donela Pravilnik o belom papiru i naknadnom belom papiru   koji se odnosi na digitalne tokene, a kojim je propisana bliža sadržina i dodatni elementi koje treba da sadrži beli papir koji se odnosi na digitalne tokene. Narodna banka Srbije je takođe donela podzakonski akt kojim se uređuje sprovođenje odredaba ZDI koji se odnosi na bližu sadržinu i dodatne elemente belog papira koji se objavljuje pri izdavanju virtuelnih valuta – Odluku o sprovođenju odredaba zakona o digitalnoj imovini koje se odnose na odobrenje belog papira pri izdavanju virtuelnih valuta.