Svi smo upoznati sa električnim trotinetima. Kao i o svakoj drugoj temi mišljenja su podeljena: da li je reč o korisnom i lako upotrebljivom ekonomičnom prevoznom sredstvu ili je u pitanju sredstvo čija upotreba u javnom saobraćaju može biti izuzetno rizična? Sa porastom upotrebe elektičnih trotineta u javnom saobraćaju sve više su se javljala pitanja koja se tiču pravilnog i bezbednog učestvovanja u saobraćaju, te je postalo jasno da upotrebu električnih trotineta na ulicama treba zakonski regulisati. Dana 15.09.2023. godine na snagu su stupile izmene Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima koje definišu šta je električni trotinet i kako se sa istim može učestvovati u saobraćaju.

Lako električno vozilo

Pre svega, potrebno je utvrditi da Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima ne poznaje izraz “električni trotinet” već ga definiše kao lako električno vozilo. Lako električno vozilo je motorno vozilo sa najmanje dva točka, sa mehaničkim upravljačem, bez mesta za sedenje, čija trajna nominalna snaga elektromotora nije veća od 0,6 kW, čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 25 km/h i čija masa praznog vozila ne prelazi 35 kg. Nije jasna sudbina električnih trotineta koji po svojim specifikacijama ne ispunjavaju uslove potrebne da budu svrstani u laka električna vozila, odnosno onih koji su veće snage ili mogu da postignu višu maksimalnu brzinu ali je za očekivati da neće moći da se koriste u saobraćaju.

Lakim električnim vozilom na javnim putevima ne sme da upravlja lice mlađe od 14 godina. Za vreme dok upravlja lakim električnim vozilom, vozač mora na glavi da nosi zakopčanu zaštitnu biciklističku kacigu. Vozač lakog električnog vozila mora nositi svetloodbojni prsluk kada se kreće kolovozom, ukoliko se kreće biciklističkom stazom, odnosno pešačko-biciklističkom stazom, mora nositi svetloodbojni prsluk noću i u uslovima smanjene vidljivosti.

Vozač lakog električnog vozila obavezan je da za kretanje koristi biciklističku stazu, pešačko-biciklističku stazu ili biciklističku traku. Izuzetno, ukoliko ne postoji mogućnost kretanja biciklističkom stazom, pešačko-biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, vozač lakog električnog vozila može se kretati kolovozom na putu na kome je brzina kretanja ograničena na najviše 30 km/h. Ukoliko je vozač lakog električnog vozila navršio 18 godina života može se kretati kolovozom na putu na kome je brzina kretanja ograničena na najviše 50 km/h.Vozač lakog električnog vozila, kada se kreće kolovozom, sme da koristi kolovoz u širini od najviše 1 m od desne ivice kolovoza, osim na delu puta ispred raskrsnice ili drugog mesta na kome vozilo skreće ulevo, odnosno kada vrši preticanje ili obilaženje. Prilikom prelaženja kolovoza, vozač ne sme da vozi lako električno vozilo, osim na prelazu biciklističke staze, odnosno pešačko-biciklističke staze preko kolovoza.

Vozač sme da upravlja lakim električnim vozilom u saobraćaju na putu ukoliko je na vozilu postavljena nalepnica, koju izdaje Agencija za bezbednost saobraćaja, iz koje se može utvrditi snaga elektromotora, konstruktivna brzina i masa praznog vozila.

Vozač ne sme prevoziti drugo lice na lakom električnom vozilu, niti sme da prevozi predmete koji mogu da ga ometaju tokom upravljanja.

Jasno je da će vlasnici lakih električnih vozila morati da se naviknu na poštovanje novih zakonskih pravila koja važe od 15.09.2023. naročito imajući u vidu zaprećene novčane kazne za nepoštovanje istih. Praksa će pokazati koliko je (ne)savršeno trenutno zakonsko rešenje, te da li će biti potrebne izmene u budućnosti, ali je sigurno da je regulisanje na koji način laka električna vozila učestvuju u javnom saobraćaju bilo neophodno.