Većini vozača pre ili kasnije bude izdat prekršajni nalog zbog (navodno) učinjenog prekršaja u saobraćaju. U tim situacijama se najčešće vozač ne oseća krivim pa pokušava da iznese svoju odbranu na licu mesta pred pripadnicima saobraćajne policije. Po pravilu su ovakve rasprave besciljne, imajući u vidu da je jedino mesto u kome je svrsishodno raspravljati o pravnom i činjeničnom stanju – sudnica. Negde tokom navedene rasprave vozač kome je izdat prekršajni nalog može dobiti ideju da isti odbije da potpiše, te da na taj način ospori istinitost navoda koji su u njemu sadržani. Da li tim činom vozač zaista nešto čini u svoju korist i da li postoji adekvatniji način da se ospori istinitost navoda iz prekršajnog naloga saznajte u nastvaku teksta.

Šta je prekršajni nalog?

Prekršajni nalog se izdaje kada je za prekršaj zakonom ili drugim propisom od prekršajnih sankcija predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu. Primera radi, ukoliko vozač koristi telefon, odnosno druge uređaje za komunikaciju ukoliko ne koristi, opremu koja omogućava telefoniranje bez angažovanja ruku za vreme vožnje kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 RSD. Dakle ne postoji kazneni raspon u okviru koga je potrebno odrediti visinu kazne u konkretnom slučaju već je propisana novčana kazna u fiksnom iznosu što čini izdavanje prekršajnog naloga mogućim. Prekršajni nalog se sačinjava u tri istovetna primerka, od kojih se originalni primerak prekršajnog naloga uručuje licu protiv koga je izdat. Prekršajni nalog takođe ima obavezne elemente koje mora sadržati kao što su naziv ovlašćenog organa koji ga je izdao, identifikacioni broj prekršajnog naloga određen od strane ovlašćenog organa, lično ime i svojstvo službenog lica koje ga je izdalo, činjenični opis radnje iz koje proizilazi pravno obeležje prekršaja, kao i vreme i mesto izvršenja prekršaja, itd. Takođe prekršajni nalog u sebi mora sadržati i sledeće pouke i upozorenja:

• da se lice protiv koga je izdat prekršajni nalog ako prihvati odgovornost i u roku od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga plati polovinu izrečene kazne oslobađa plaćanja druge polovine izrečene novčane kazne;

• da lice protiv koga je izdat prekršajni nalog može prihvatiti odgovornost za prekršaj i nakon isteka roka od osam dana od prijema prekršajnog naloga ako pre postupka izvršenja dobrovoljno plati celokupan iznos izrečene novčane kazne;

• da lice protiv koga je izdat prekršajni nalog koje ne prihvata odgovornost za prekršaj ima pravo da u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga podnese zahtev za sudsko odlučivanje tako što će lično ili preko pošte predati prekršajni nalog nadležnom prekršajnom sudu uz naznačenje suda kome se zahtev podnosi;

• da će lice protiv koga je izdat prekršajni nalog biti dužno da pored plaćanja novčane kazne utvrđene prekršajnim nalogom nadoknadi sudske troškove u slučaju da zatraži sudsko odlučivanje a sud utvrdi da je odgovoran za prekršaj;

• da će prekršajni nalog postati konačan i izvršan po proteku roka od osam dana od dana prijema ako lice protiv koga je izdat prekršajni nalog u tom roku ne plati novčanu kaznu ili ne zahteva sudsko odlučivanje o izdatom prekršajnom nalogu;

• da će lice protiv koga je izdat prekršajni nalog u slučaju prinudnog izvršenja izrečene novčane kazne, biti dužno da nadoknadi troškove izvršenja;

• da će se fizičkom licu, preduzetniku i odgovornom licu u pravnom licu protiv koga je izdat prekršajni nalog neplaćena novčana kazna zameniti kaznom zatvora ili radom u javnom interesu;

U skladu sa Pravilnikom o obrascu prekršajnog naloga, navedene pouke i upozorenja moraju biti istaknute na poleđini obrasca prekršajnog naloga. Od svih navedenih za ovaj tekst je najbitnija pouka da lice protiv koga je izdat prekršajni nalog koje ne prihvata odgovornost za prekršaj ima pravo da u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga podnese zahtev za sudsko odlučivanje.

Zahtev za sudsko odlučivanje

Ukoliko lice protiv koga je izdat prekršajni nalog ne prihvata svoju odgovornost može nadležnom sudu u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga, lično ili putem pošte, da dostavi potpisan prekršajni nalog, koji pod ovim uslovima predstavlja zahtev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu. Dakle, ukoliko lice nije saglasno sa navodima sadržanim u prekršajnom nalogu, te želi da nadležni sud odluči o tome da li je učinjen prekršaj ili nije, neophodno je da prekršajni nalog bude potpisan.

U ovom delu teksta će biti rešeno to večito pitanje: Da li potpisivati prekršajni nalog ili ne? Tačan odgovor je apsolutno da!

Naime, Zakon o prekršajima članom 172. propisuje da se prekršajni nalog uručuje prisutnom licu za koga se smatra da je učinilo prekršaj u momentu otkrivanja prekršaja. Lice protiv koga je izdat prekršajni nalog svojim potpisom na odgovarajućem mestu u nalogu potvrđuje njegov prijem. Dakle potpisom na prekršajnom nalogu lice protiv koga je isti izdat ne daje svoju saglasnost sa njegovom sadržinom, već samo potvrđuje da mu je uručen. Ukoliko lice protiv koga se izdaje prekršajni nalog odbije da primi nalog, službeno lice će ga upozoriti na posledice odbijanja prijema, uneti u nalog zabelešku o odbijanju prijema, dan i čas kada je prijem odbijen čime se smatra da je prekršajni nalog uručen. Dakle jasno je da nepotpisivanjem prekršajnog naloga lice kome je izdat ne može ništa postići, čak je neophodno da ga potpiše da bi mogao da zahteva da sud odluči o postojanju prekršajne odgovornosti.

Posebno je zanimljivo Rešenje Prekršajnog apelacionog suda, Prž 11153/2016 od dana 6.6.2016. godine u kome je sud konstatovao da je prvostepeni sud pravilno odbacio zahtev za sudsko odlučivanje dostavljen u vidu nepotpisanog prekršajnog naloga navodeći u obrazloženju:

“Naime neosnovani su navodi okrivljenog da isti nije bio poučen od strane policijskog službenika i radnika Prekršajnog suda u P. da prekršajni nalog mora biti potpisan, jer niti policijski službenik niti radnici Prekršajnog suda u P. imaju obavezu da poučavaju stranke o načinu podnošenja prekršajnog naloga. Prekršajni nalog na svojoj poleđini sadrži pravnu pouku kako treba postupati u slučaju da lice prema kome je izdat prekršajni nalog želi da sud odluči o istom. Imajući u vidu da je Zakonom o prekršajnima i to čl.174 st. 1, propisano da lice protiv koga je izdat prekršajni nalog ukoliko ne prihvata svoju odgovornost može nadležnom sudu u roku od 8 dana od dana prijema prekršajnog naloga lično ili putem pošte da dostavi potpisan prekršajni nalog koji pod tim uslovima predstavlja zahtev za sudsko odlučivanje o prekršajnom postupku, to je prvostepeni sud pravilno odlučio primenom odredbi čl.176 st. 1 Zakona o prekršajima.”

Umesto zaključka

Licu protiv koga se izdaje prekršajni nalog je povoljnije da svojim potpisom potvrdi prijem prekršajnog naloga nego da to ne učini i odbije da primi prekršajni nalog. Naime, u oba slučaja prekršajni nalog će se smatrati uručenim, te će se postupak nastaviti kao da je prijem naloga potpisan. Lice koje uredno primi prekršajni nalog koji mu je izdat, a nije saglasno sa navodima sadržanim u njemu može da zahteva sudsko odlučivanje u roku od osam dana od dana prijema.

Ukoliko smatrate da niste odgovorni za prekršaj za koji Vam je izdat prekršajni nalog ili možda smatrate da ovlašćena lica nisu postupala u skladu sa zakonom, možete se obratiti advokatu.