Pored virtuelnih valuta, druga vrsta digitalne imovine u skladu sa Zakonom o digitalnoj imovini su digitalni tokeni koji označavaju bilo koje nematerijalno imovinsko pravo koje u digitalnoj formi predstavlja jedno ili više drugih imovinskih prava, što može uključivati i pravo korisnika digitalnog tokena da mu budu pružene određene usluge. Zakon međutim ne pravi razliku između različitih vrsta tokena u skladu sa njihovim karakteristikama što se može okarakterisati kao propust zakonodavca jer je ostavljen prostor za široka tumačenja pravnog i poreskog tretmana. Čemu digitalni tokeni (ne) služe Kada se govori o digitalnim tokenima misli se na nezamenjive digitalne tokene (non fungible tokens, NFT). NFT je unikatan, te ne postoji drugi isti takav token, a potvrda o njegovoj unikantosti je zapisana na…

Digitalna imovina

Digitalna imovina je zasnovana na korišćenju kompjuterske tehnologije i postoji isključivo u virtuelnom obliku. Razvoj tehnologije je proširio krug projedinaca koji poseduju digitalnu imovinu kao i pružaoca usluga povezanih sa istom. Digitalna imovina se svakodnevno koristi kao alternativno sredstvo plaćanja, izvor finansiranja ili radi korišćenja proizvoda ili usluga, te je očigledna potreba za pravnom regulativom. U cilju regulisanja i razvoja tržišta digitalne imovine kao i sprečavanja zloupotreba donet je Zakon o digitalnoj imovini koji se primenjuje od dana 30.06.2021. godine (u daljem tekstu: “Zakon”). Zakon definiše pojmove digitalne imovine, virtuelne valtue, digitalnih tokena, te reguliše izdavanje digitalne imovine i sekundarno trgovanje digitalnom imovinom kao i pružanje usluga povezanih sa digitalnom imovinom. Definicija Zakon definiše digitalnu imovinu kao digitalni zapis vrednosti…